Istraživanje književnog pamćenja polako se, ali sigurno bliži ciljanoj brojci od 1.000 ispitanika. Istraživači su u listopadu išli u Dubrovnik, trenutno borave u Slavonskom Brodu, a u siječnju se spremaju na put u daleki Karlovac, dok istovremeno i dalje posjećuju zagrebačke knjižnice u potrazi za sugovornicima. U tom ritmu dosegnuta je brojka od 900 ispitanika.
Jubilarna ispitanica je 67-godišnja gospođa koja živi u Zagrebu, rodom je iz Dalmacije, a čita oko četiri knjige mjesečno koje često odabire na preporuku knjižničarke. Naročito voli čitati o ženama koje se bore protiv društvene nejednakosti, bilo da se radi o memoarima Nevjernica somalijsko-nizozemske aktivistice Ayaan Hirsi Ali ili o špijunskom romanu Ključ za Rebeccu popularnog Kena Folletta.
Ispitanici su dosad govorili o preko 2.000 djela koje je napisalo više od 1.300 autor/ica. Unatoč širini, i dalje nas u intervjuima znaju iznenaditi naslovi koji nekim čudom nisu dosad spomenuti. Prošli mjesec tako su se u bazi razgovora prvi put zatekli Mala sirena Hansa Christiana Andersena, Knjiga o džungli Rudyarda Kiplinga, Srce tame Josepha Conrada i Ep o Gilgamešu.
Prosječna dob ispitanik/ca je 44,41 godina, većinu čine žene (69,84%), a nešto manje od polovice ispitanih živi u Zagrebu (46,77%). Ti podaci u skladu su s općim informacijama o čitateljskoj populaciji.
Prikupljanje intervjua se nastavlja, broj od 1.000 intervjua nazire se na horizontu, ali pravi posao tek slijedi: uređivanje i analiza podataka te donošenje zaključaka o čitateljskom pamćenju u Hrvatskoj. Kako su u jednom recentnom znanstvenom radu neprofesionalni čitatelji nazvani “tamnom tvari književnoga svemira” (s obzirom da ih je premoćno mnogo, ali o njima znamo relativno malo), takvi zaključci stoga mogu pomoći da se opiše ta čitateljska energija u srcu književnosti.
English 
Croatian