O projektu

Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici (akronim: PoKUS) je uspostavni istraživački projekt koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Odvija se u sklopu Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pokrenut je 1. ožujka 2021. godine, a predviđeno mu je trajanje pet godina.

Kao i kod svakoga uspostavnog projekta Hrvatske zaklade za znanost, PoKUS je pokrenut s općim ciljem podupiranja “razvoja samostalnih istraživačkih karijera mladih znanstvenika u ključnoj fazi kad mogu osnovati novu istraživačku grupu koja će se baviti međunarodno kompetitivnim i/ili nacionalno relevantnim znanstvenim temama” (iz poziva na natječaj UIP-2020-02). Na projektu će stoga raditi tri istraživača u relativno ranim fazama akademskoga razvoja (docent, poslijedoktorand i doktorand).

Specifični cilj projekta je obuhvatno utvrđivanje i interpretiranje činjenica o pamćenju književnosti u svakodnevici, poglavito usmjereno na neprofesionalne čitatelje u Hrvatskoj. Metodološko polazište istraživanja je provedba polustrukturiranih intervjua s većim brojem sudionika (oko tisuću ispitanika iz različitih dijelova RH). Na temelju tako nastale arhive sukladno interesima i kompetencijama članova istraživačke grupe provode se analize različitih aspekata čitateljskih iskustava i tekstualnih transformacija u njihovim sjećanjima.

Analize će se provoditi u tri smjera, koji ujedno odgovaraju sekundarnim ciljevima projekta. Prvi smjer vodit će određivanju elemenata književnih tekstova koji se najbolje i najčešće pamte, a sukladno tome i onih koji se najpotpunije i najčešće zaboravljaju. Drugi će smjer voditi identifikaciji i opisu prisutnosti književnih tekstova u svakodnevnome životu hrvatskih građana, a potencijalno i njihove primjene u neprofesionalnom kontekstu. Treći smjer će voditi proučavanju specifičnosti kolektivnoga pamćenja književnosti na odabranim uzorcima.

Predviđeni neposredni znanstveni doprinos projekta bila bi empirijska ovjera znanja o svakodnevnim čitateljima književnosti, koja u današnjoj znanosti o književnosti većim dijelom izostaje. Važnost toga znanja prikladno se može iskazati parafrazom Tzvetana Todorova, koji u tekstu iz 1980. godine piše kako nema toga o čemu unutar proučavanja književnosti znamo manje od iskustva čitanja, iako ono prethodi svemu što o književnosti uopće možemo znati. PoKUS će stoga uz pomoć glasova hrvatskih čitatelja – doslovno i metaforički – pokušati stvoriti konkretniju predodžbu o 99% od ukupnoga broja književnih čitatelja.

hrCroatian