Istraživanje o čitateljskim navikama u Hrvatskoj privlači interes upravo samih čitateljica i čitatelja, a članovi projektnog tima stoga se trude iskoristiti svaku priliku da u medijima podijele uvide i podatke dobivene iz istraživanja.
U tom duhu možemo podijeliti dva medijska doprinosa voditelja projekta Lovre Škopljanca. Prvo je za magazin Globus dao veliki intervju. U razgovoru s Borisom Orešićem predstavio je istraživanje i iznio podatke o tome što i kako čitatelji/ce (češće čitateljice nego čitatelji) vole čitati, što najčešće pamte i što misle o lektiri. “Književnost apsolutno zahtijeva koncentraciju i mnogi primjećuju da imaju problema s koncentracijom zbog upotrebe pametnih telefona i internetskih tehnologija koje su napravljene tako da nam na sebe skreću pozornost. No, čitateljice koje smo intervjuirali bile su svjesne da je čitanje neka vrsta protulijeka ili protuotrova tome jer jednom kad se koncentrirate na književni tekst neće vam se više javljati potreba da izlazite iz njega”, navodi Škopljanac među ostalim. Cijeli intervju nalazi se na poveznici dostupnoj pretplatnicima Jutarnjeg lista.
Škopljanac je potom za portal Najbolje knjige napisao esej Portret pokusne čitateljice u kojem je predstavio odraz stanja u čitateljskoj populaciji Hrvatske. “Za razliku od čitateljica, muški autori čine dvije trećine uzorka, a Rusi prednjače kada se uzmu u obzir dva najupamćenija teksta: Zločin i kazna u 131-om razgovoru te Ana Karenjina u 89 razgovora. Ovi podatci odudaraju od navoda da je većina upamćenoga izvorno napisana na engleskom tijekom dvadesetog (914 tekstova) i 21. stoljeća (967 tekstova), ali ujedno upozoravaju na to koliko je opreza potrebno uložiti u tumačenje velike količine podataka (…).” Cijeli esej nalazi se na navedenom portalu i slobodno je dostupan.
English 
Croatian