Negativne emocije u čitateljskom pamćenju

Na nedavno održanoj konferenciji IGEL-a predstavljeni su rezultati temeljeni na otprilike četvrtini podataka koji se trebaju prikupiti u sklopu projekta. Ti su podaci obrađeni s namjerom da se prikaže koliko često čitatelji povezuju knjige i pročitane književne tekstove s negativnim emocijama, što je slabije istraživana tema jer se čitanje književnosti načelno nastoji prikazati kao inherentno pozitivno i zanimljivo iskustvo. No, podaci prikupljeni u nešto manje od 150 sati razgovora s hrvatskim čitateljima pokazuju da se uz književnost redovito vežu negativna sjećanja, i to uz otprilike polovicu najpamtljivijih knjiga. Samo čitanje pamtljivih tekstova predstavlja emocionalno iskustvo za veliku većinu čitatelja – samo dva od 260 intervjuiranih sudionika nisu se pozvali ni na kakvu emociju prisjećajući se pročitanih knjiga i tekstova. Najčešće negativne emocije bile su tuga, neugoda, strah, ljutnja, žaljenje, gađenje i šok, a spomenute su i mnoge druge. Razvidno je stoga da je čitanje književnih tekstova kompleksno emocionalno iskustvo za neprofesionalne čitatelje i njihove oblike privrženosti knjigama i pročitanome, ali ipak se načelno mogu izdvojiti tri “strategije” nošenja s negativnim emocijama (1. izbjegavanje, 2. traženje i 3. balansiranje). Prema svemu navedenome, a i drugim pokazateljima koji se mogu pronaći ovdje, očito je da književnost djeluje ne samo biblioterapeutski, nego i bibliotraumatski.