Istraživački tim ustraje u misiji prikupljanja 1.000 intervjua s neprofesionalnim čitateljima, a upravo prošli tjedan održan je 800. razgovor. Čast je pripala 61-godišnjoj ispitanici koja je posebno izdvojila djela popularnih suvremenih autorica Marine Vujčić i Julijane Matanović.
Nakon 800 razgovora naslućuju se čvršći uvidi o čitateljskim procesima, kao i brojna iznenađenja budući da se i dalje potvrđuje kako hrvatski čitatelji čitaju vrlo širok krug djela na iznimno različite načine. Tek su se u posljednjim razgovorima prvi put pojavili spomeni popularnih i poznatih djela kao što su Izgubljeni raj Johna Miltona, Sinuhe Egipćanin Mike Waltarija i Svjetionik Virginije Woolf. Averzija prema ruskoj kulturi ne odražava se u razgovorima pa su ruska lektirna djela Ana Karenjina i Zločin i kazna i dalje najčešća referentna točka (uz čest spomen vragolastog klasika Majstor i Margarita). Unatoč relativno čestoj rezervi spram iskustva lektire i premda se ispitanici redovito ispričavaju da ne čitaju „dovoljno”, ipak postoji konsenzus da je čitanje književnog izvornika gotovo uvijek ljepše i zahvalnije nego gledanje filmske adaptacije.
Uzorak čine pretežno ispitanice (70,7%), u skladu sa srodnim istraživanjima koja ukazuju da žene čitaju više nego muškarci. Prosječna dob ispitanika je 42,83. Uz već ustaljena mjesta istraživanja (Zagreb, Osijek, Split, Zadar…), u uzorak su ušle i tri ispitanice iz Čepina.
Istraživanje traje do ljetnog odmora i nastavlja se u rujnu. Potom slijedi manje elegantan, ali nužan zadatak pripreme prikupljenih podataka za daljnju analizu.