Nakon pet godina i prve objave o aktivnostima na ovome projektu u ožujku 2021. godine, ovo je zadnja objava kojom označavamo završetak projektnih aktivnosti.
Tijekom tih pet godina i u rasponu od pet glavnih ciljeva, ostvarili smo ukupno 34 znanstvena rezultata, poput provođenja zajedničkog istraživanja s vanjskim suradnicima, sudjelovanja na znanstvenim skupovima, uređivanja i javnog objavljivanja podataka iz istraživanja te tome slično. Posljednji naš zajednički nastup, na kojem smo predstavili vlastita iskustva s projektnim čitateljicama, možete pogledati ovdje.
Među navedenim se rezultatima nalazi i objava ukupno deset znanstvenih radova (jedan je u tisku), među kojima možemo izdvojiti: rad Velne Rončević Memories of the future: Literature as a source of the possible, o utjecaju čitanja književnosti na zamišljanje, promišljanje i emotivni doživljaj budućnosti; rad Lovre Škopljanca i dvojice suradnika Spontaneous transmedia co-location: Integration in memory, o preplitanju različitih medija prilikom prisjećanja na književne tekstove; te rad Luke Ostojića Politika nastave književnosti na prijelazu iz SFR Jugoslavije u Republiku Hrvatsku, o promjenama lektirnih pristupa i popisa nakon uspostave RH.
Potonji članak obrađuje dio tematike koja će se naći u Ostojićevoj doktorskoj disertaciji, čija se obrana očekuje tijekom idućih mjeseci i predstavljat će jedno od najvažnijih projektnih postignuća.
Usto možemo izdvojiti desetak studentskih radova i izlaganja koji su nastali u sklopu diplomskoga kolegija koji se održavao paralelno s projektom pod nazivom Suvremeni hrvatski čitatelji, te jedan završni rad, obranjen 2024. godine na Sveučilištu u Groningenu pod nazivom Remembering Literature in Everyday Life: Exploring the Roles of Mental Imagery, Emotions, and Narrative Perspective in Literary Memory.
Kao možda najvažnije postignuće u smislu znanstvene produkcije i vidljivosti možemo izdvojiti znanstveni simpozij Everyday Reading of Literature koji je organiziran na Filozofskom fakultetu u rujnu 2025. godine te je okupio tridesetak izlagača iz više od dvadeset zemalja, a većina tih izlaganja objavljena je u zborniku PERLS, odnosno Proceedings of the Everyday Reading of Literature Symposium.
Među važnijim brojkama i postignućima ovoga projekta mogu se još izdvojiti 2084 književnih tekstova – raspoređenih na 2140 žanrovskih odrednica prema 18 kategorija – na koje smo zabilježili i ispitali prisjećanja; 1374 autora koji su ih napisali i prema kojima smo saznali stavove ispitanika; 530 minuta razgovora koje smo preslušali i jednim dijelom transkribirali te pripremili kao bazu podataka za korištenje drugim istraživačima, koji su ih već iskoristili da bi pripremili vlastite radove o temama kao što su osobno pamćenje poezije ili percepcija seksualnog nasilja nad djecom u tekstovima koji se bave tom tematikom.
Snimke razgovora ne mogu se objaviti zbog čuvanja privatnosti ispitanika, no zainteresiranim istraživačima i drugim korisnicima javno su dostupni neki osnovni podaci i sažeci razgovora preko baze podataka Zenodo. Drugi istraživači nam se i ubuduće mogu javiti putem obrasca na Zenodu te dobiti na uvid detaljnije podatke, pa i transkripte razgovora za vlastita istraživanja.
Ipak, za nas je najvažnije postignuće izraženo brojkom od 1005 intervjua koje smo proveli s isto toliko čitateljica i čitatelja diljem Hrvatske. Njima završno zahvaljujemo i posvećujemo sve provedene i buduće rezultate ovakvoga projekta koji je jedinstven u svjetskim razmjerima jer je po prvi puta ovako obuhvatno i kvalitativno zahvatio sam temelj svakodnevnoga života književnosti, a to je njezino pamćenje među neprofesionalnim čitateljicama i čitateljima.
Croatian 
English